Učenici Srednje škole Donji Miholjac sudjelovali su na Međunarodnoj smotri inovativnih učeničkih radova koja se održala u Etnološkom centru baranjske baštine u Belom Manastiru u petak 24. travnja. Smotra je okupila učenike iz Hrvatske i Srbije koji su predstavili inovativne projekte i poslovne ideje, a održala se u organizaciji Prve i Druge srednje škole Beli Manastir, uz suorganizaciju Centra za kulturu Grada Belog Manastira i podršku Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih .
Program smotre obuhvatio je prezentacije i demonstracije učeničkih radova, pri čemu su sudionici svoje projekte predstavljali na izložbenim štandovima, a stručni žiri ih je ocijenio kroz kratke prezentacije i praktične prikaze . Miholjački učenici nastupali su pod imenom projektnog tima eMeNeM, a čine ga učenici 4. razreda agrotehničara Martino Zetaić, Nika Pleša i Matej Šokec. Njihov rad nosi naziv „Pametni suvenir Donjeg Miholjca“ i spaja lokalnu legendu, ručnu izradu i suvremenu tehnologiju proširene stvarnosti. Mentorice su im profesorice Kornelija Sabolek i Marijana Molnar.
Zlatni hrastov list koji oživljava legendu
Ideja je nastala na nastavi Hrvatskog jezika, kroz istraživanje legendi miholjačkog kraja, a dodatno se razvijala kroz nastavu Marketinga, gdje su učenici razrađivali poslovni model i tržišni potencijal projekta . Rezultat je fizički suvenir, privjesak u obliku zlatnog hrastovog lista izrađen od epoksi smole, koji u sebi sadrži QR kod. Skeniranjem koda, bez potrebe za instalacijom dodatnih aplikacija, korisnik putem mobitela ulazi u proširenu stvarnost u kojoj učenici-glumci oživljavaju legendu o Hrastu Miholjske munje, Perunu i blagom duhu Miholju. Kako ističu sami učenici, cilj nije bio izraditi samo predmet, nego ponuditi doživljaj: spoj tradicije i tehnologije koji posjetitelju omogućuje da „ponese priču sa sobom“.
Suvenir kao turistički proizvod i poslovna ideja
Projekt je osmišljen kao konkretan turistički proizvod namijenjen posjetiteljima dvorca Prandau-Mailath, školama kroz razvoj školskog turizma, ali i iseljenicima koji žele zadržati vezu sa svojim zavičajem . Uz kulturnu vrijednost, projekt ima i jasno razrađenu poslovnu komponentu. Učenici su kroz poslovni plan predvidjeli razvoj proizvoda u nekoliko faza, od početnog ulaganja i testiranja tržišta, do stvaranja prepoznatljivog brenda s proširenom ponudom edukativnih sadržaja, radionica i personaliziranih AR proizvoda. Poseban naglasak stavljen je na društvenu vrijednost projekta: očuvanje lokalne baštine, promociju kulturnog identiteta te razvoj inovativnih turističkih sadržaja koji nedostaju u lokalnoj zajednici. IZVOR: Marijana Molnar.
