Svjetski dan pješačenja

by | lis 15, 2024 | Obilježavanja dana

Svjetski dan pješačenja obilježava se svake godine kako bi se promovirala važnost hodanja za fizičko i mentalno zdravlje. Ovaj dan služi kao podsjetnik na jednostavnost i dostupnost pješačenja kao oblika rekreacije koji je koristan za sve dobne skupine. Obilježava se različitim događanjima poput organiziranih šetnji, edukativnih radionica i kampanja koje potiču ljude na aktivniji način života. Cilj je povećati svijest o prednostima pješačenja, smanjiti prekomjerno sjedenje i potaknuti zdrave životne navike diljem svijeta. Učenici naše škole na prigodan su način obilježili Svjetski dan pješaćenja zajedno sa profesorima Mijom Šerićem, Tonkom Šapina, Dinkom Puljićem i Tamarom Gazdek Bertić. Pješačenje donosi brojne koristi za tijelo i um. Evo pet ključnih dobrobiti pješačenja:

  1. Poboljšava fizičko zdravlje: Pješačenje je sjajan način za poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja, jačanje mišića i održavanje zdrave tjelesne težine. Redovna šetnja može smanjiti rizik od srčanih bolesti, visokog krvnog tlaka i dijabetesa tipa 2.
  2. Povećava mentalno zdravlje: Pješačenje, osobito u prirodi, može smanjiti stres, anksioznost i depresiju. Boravak na svježem zraku i povezivanje s prirodom poboljšava raspoloženje i daje osjećaj smirenosti.
  3. Poboljšava kreativnost i fokus: Istraživanja pokazuju da pješačenje može poboljšati kreativno razmišljanje i kognitivne funkcije. Šetnja, osobito u zelenim okruženjima, potiče jasnije i inovativnije razmišljanje.
  4. Jača kosti i zglobove: Redovno hodanje jača kosti, povećava gustoću kostiju i pomaže u sprečavanju osteoporoze. Također poboljšava pokretljivost zglobova i smanjuje rizik od ozljeda.
  5. Potiče socijalnu interakciju: Pješačenje u grupama ili s prijateljima može pomoći u izgradnji društvenih veza i povećanju osjećaja zajedništva, što pozitivno djeluje na emocionalno blagostanje.

Ove dobrobiti čine pješačenje jednostavnom, ali izuzetno učinkovitom tjelesnom aktivnošću koja ima pozitivan učinak na opće zdravlje. IZVOR: Tamara Gazdek Bertić, psihologinja. 

Skip to content