Gujavice ili “kišne gliste” su porodica iz potkoljena kolutićavaca, reda maločetinaša. Tijelo im je sastavljeno od velikog broja kolutića i pokriveno je sluzavom kožom. U svakom kolutiću ponavljaju se isti organi (krvne žile, cjevčice za izlučivanje, gangliji i drugo). U koži su žlijezde koje izlučuju sluz, što gujavici olakšava kretanje u tlu. Kretanju pomažu snažni mišići i osam odnosno četiri para četina koje se nalaze na svakom kolutiću. Probavni sustav čine usta, ždrijelo i dugačko crijevo koje završava crijevnim otvorom. Probijajući se kroz tlo gujavica guta zemlju i lišće. Krvotok im je zatvoren, sastoji se od leđne i trbušne krvne žile koje su međusobno povezane prstenastim žilama u svakom kolutiću. Krvne žile im se granaju u tanke kapilare koje u koži preuzimaju kisik. Disanje gujavica obavlja kožom koja je uvijek vlažna. Preko nje plinovi difuzijom lako ulaze u krv i izlaze iz krvi u okoliš. Za izlučivanje ima u svakom kolutiću po dvije cjevčice za izlučivanje. Na trbušnoj strani tijela gujavica ima ljestvičav živčani sustav. U svakom kolutiću nalaze se po dva ganglija međusobno povezana živčanim vrpcama. U nekoliko kolutića prednjeg dijela nalaze se muški i ženski spolni organi. Gujavica je dvospolac, ali oplodnja je unakrsna. Gujavica i njezini srodnici razvili su se od drevnih kolutićavaca. Zbog njihove važnosti, svjetski znanstvenici gujavice nazivaju „inženjerima ekosustava“.
Mali je broj ljudi danas svjestan činjenice da najveća biomasa životinjskih organizama koji žive u tlu otpada upravo na gujavice. Prava važnost tih životinja spoznala se tek u posljednjih dvadesetak godina. , naime gujavice imaju razne važne uloge u ekosustavima. Značajno modificiraju fizička, kemijska i biološka svojstva tla. Svojim načinom hranjenja pospješuju miješanje i inkorporiranje organskih ostataka u tlo te njihovu razgradnju, čime utječu na kruženje hranjivih tvari i njihovu dostupnost drugim organizmima, odnosno možemo reći da pročišćuju zemlju i čine je rahlijom.
Fauna gujavica na području Hrvatske izuzetno je bogata. U Hrvatskoj je do sada zabilježeno i opisano ukupno 68 vrsta gujavica, od čega su čak devet endemske. Za usporedbu, faunu gujavica Velike Britanije čini svega 27, a faunu gujavica Mađarske 40 vrsta, i to bez endema.
„Potrebna je promjena u shvaćanju zaštite bioraznolikosti jer trenutačno se fascinantan život u tlu potpuno zanemaruje. Gujavice su možda kriptične i nemaju karizmu pande, ali su izuzetno važne za ostale organizme i funkcioniranje naših ekosustava“, istaknuo je jednom prigodom Nico Eisenhauer.
Na izbornoj nastavi biologije učenici 2.OG razreda upoznali su se s vanjskom i unutrašnjom građom gujavice. Učenici su sami sakupili gujavice i donijeli ih u školu. U školi su promatrali kretanje gujavice, njenu vanjsku i nutrašnju građu. Također, učenici su imali priliku saznati zašto su gujavice važne za ekosustav tla. Detalji sa sata izborne nastave biologije prikazani su slikama.
